Porsche, BMW, Mercedes, VW i Adidas najuspešniji nacistički brendovi

Uspon Adolfa Hitlera nije došao preko noći. Kao što neki tajkuni u Srbiji finansiraju SNS, tako su velike fabrike podržale Hiltera u svom naumu. Među prvima su bili Porsche i BMW, brendovi koji volite, i čije automobile vozite. Svakako, nacistički cilj da se Jevreji istrebe iz Evrope, je široko bio prihvaćen u Evropi, od Francuske do Poljske, od Holandije do Italije, pa danas prizvuk nacistički brend nema negativan prizvuk, jer mnogi od onih koji poseduju BMW, VW ili Mercedes u Evropi mrzi jevreje. Šta mislite zašto je Lexus tako uspešan u Americi, a nije u Evropi? Teške teme, sa istinom koja pogađa pravo u centar. Svakako, klanjajte se vi BMW-u i Mercedesu, ali znajte da su sadašnji vlasnici BMW-a naslednici nacističkih lidera. Nacisti naravno Americi nakon velikog rata nisu smetali, čak su ih štitili. Smetali su Americi Rusi, kao što im i danas smetaju, ometajući njihove imperijalističke planove.

Hrvatski portal Jutarnji.hr je ovoj temi posvetio čitav tekst, pa pročitajte jedan njegov deo na portalu Najboljiauto.com:

SS-ovci u uniformama Huga Bossa u BMW-ima su dolazili do logora sa Siemensovim plinskim komorama za koje je plin proizvodio Bayer, dok je Porsche gradio supertenk. Velike i slavne nemačke kompanije koje vladaju današnjim tržištima decenijama su brižno skrivale svoju neslavnu ulogu u doba nacizma. No, mračna prošlost saradnje sa Hitlerom polako izlazi na videlo. Pročitaj više (klikni ovde).

Verovatno nema osobe u zapadnom svetu koja barem jednom u životu nije popila Aspirin, kao što će se teško pronaći ona koja nije probala Coca-Colu. Mnogi imaju Volkswagenove, Opelove, Fordove ili BMW-ove automobile, neki nose Hugo Boss odela i koriste IBM-ove računate, možda su osigurani kod Allianza, a u pauzi pojedu neki Nestleov proizvod.

Ali tek retki razmišljaju o tome ili uopšte znaju da su te kompanije samo neke od onih koje su lukrativno poslovale sa nacističkim režimom, mnoge i tokom rata, kada su čak kao radnu snagu koristile ratne zarobljenike i prisilne radnike iz okupiranih zemalja. Bez podrške vlasnika pojedinih navedenih kompanija, Adolf Hitler možda nikad ne bi ni zasjeo na vlast.

Među kompanijama i industrijalcima iz Nemačke koji su ostavili najdublji trag u nacističkom režimu jedan od najuticajnijih bio je Ferdinand Porsche. Sastao se s Hitlerom 1934. godine kako bi utanačili detalje razvoja “narodnog automobila”, Volkswagena, za koji je nemački Führer tražio da bude aerodinamičan, kao Buba.

VW, Allianz, Adidas…

Tako je pre Drugoga svetskog rata rođen danas kultni automobil, a tokom rata, kada se Porsche prebacio na dizajniranje i proizvodnju tenkova i dugih vojnih vozila, smatra se da su četiri od pet radnika koji su radili u njegovim fabrikama u Stuttgartu i Wolfsburgu bili prisilni radnici. Ferdinand je navodno imao direktnu liniju prema Heinrichu Himmleru, kad god bi mu zatrebalo još radne snage iz logora.

Direktnu vezu sa koncetracionim i logorima smrti imala je još jedna kompanija – osiguravajući kuća Allianz. Budući da je šef Allianza Kurt Schmitt bio Hitlerov ministar ekonomije, dobili su praktički monopol na osiguranje u državi, a to je išlo tako daleko da su osiguravali sve zgrade i zaposlenike Auschwitza. Nakon Kristalne noći 1938. godine, velikoga koordiniranog pogroma Jevreja širom Reicha, premije za uništenu jevrejsku imovinu Allianz je isplatio Trećem Reichu. Štaviše, Allianz je osiguravao imovinu oduzetu Jevrejima koji su bili slani u logore, ali nakon rata odbijao je isplatiti polise životnog osiguranja za one koji se iz logora nikada nisu vratili. Razlog? Krajnje ciničan i groteskan: nepostojanje smrtovnice, kao da su ih SS-ovci izdavali na ulazu u plinske komore.

Ti isti SS-ovci na sebi su nosili crne uniforme koje je dizajnirao član nacističke stranke, stanoviti Hugo Boss, još tamo 30-ih, samo osam godina nakon što je osnovao kompaniju. Osim zastrašujućih crnih uniformi Schutzstaffela, osmislio je i uniforme za Hitlerovu mladež te SA, a posao je išao tako dobro da je i on trebao prisilne radnike iz Poljske i Francuske. Čizme za vojsku je pak proizvodio Adolf Dassler, koji će kasnije osnovati – Adidas.

Nacisti su bili i Günther i Herbert Quandt, otac i sin na čelu tvrtke Bayerische Motoren Werke, poznatije kao BMW. Štoviše, bili su osobno bliski s Hitlerom, a Günther je neko vreme bio u braku s Magdom Göbbels. Njihovi potomci i danas su vlasnici BMW-a, a od ove godine su i službeno najbogatiji Nemci, “teški” su 31 milijardi eura.

bmw-vojniBMW je priznao da je koristio i do 30 hiljada prisilnih radnika tokom rata (iako im neki istoričati pripisuju 50,000. Da li se BMW-u može verovati?), koji su izrađivali motore za Luftwaffeove avione te motocikle za kopnenu vojsku i Waffen SS, kao i municiju, baterije, oružje. Porodica je imala udeo i u proizvođaču baterija VARTA te Daimler-Benzu, proizvođaču Mercedesa, u kojima se najčešće vozila nacistička elita.

bmw-motori-drugi-svetski-ratBMW-ovi motori u akciji: II svetski rar, BMW u službi nacističke Nemačke i Adolfa Hiltera lično

Najveći profit od nacista ostvarivao je ogromni konglomerat pod imenom IG Farben, nakon General Motorsa (Opel), U.S. Steela (U Srbiji je ova kompanija naročito na lošem glasu) i Standard Oil of New Jerseyja svojedobno četvrta najveća kompanija na svetu. Među ostalim, proizvodili su Zyklon B, plin korišten za masovna ubistva u logorima. Jedna od podružnica (među kojima su bili i BASF te Agfa) bio je i današnji farmaceutski div Bayer.

Kompletan tekst pročitajte na portalu jutarnji.hr (klikni ovde).

Ostavite komentar